ponedjeljak, 1. rujna 2014.

O Paleo prehrani za djecu, izvornoj i zdravoj hrani kakvu su konzumirali naši stari

Intervju za Klinfo.hr

“Trebali bismo izbaciti kupovne slatkiše, kekse i grickalice, i umjesto toga djeci ponuditi bademe, orahe, lješnjake, popržene sjemenke i naravno voće. Prestati kupovati sokove i naučiti djecu da se za žeđ pije voda. Umjesto salama i hrenovki dati djeci špeka i pravog domaćeg sira, umjesto margarina koristiti maslac. Ne kupovati po pekarama, već peći domaći kruh i praviti kolače doma od pravih zdravih sastojaka. I to su već ogromni koraci prema zdravijem rastu i razvoju” – ovim riječima nutricionistica Anita Šupe objašnjava kojim bismo jednostavnim preinakama trebali ispraviti štetne prehrambene navike kod naše djece.

Anita je prehranu i nutricionizam diplomirala u Švedskoj, a u Hrvatskoj je popularizirala koncept Paleo prehrane, odnosno izvorne i zdrave hrane kakvu su konzumirali naši stari.

Kako paleo prehranu prilagoditi bebama i djeci u razvoju te kakvom se filozofijom kupovine i pripreme namirnica voditi, objasnila nam je autorica popularnog bloga Istine i laži o hrani koji propitkuje suvremenu prehranu i nudi novu, odnosno staru alternativu.


U Hrvatskoj ste popularizirali koncept Paleo prehrane. O čemu je riječ?

Radi se o jednom globalnom pokretu vraćanja prirodnom, izvornom načinu prehrane kakav je bio nekad, prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja hrane. Osvješćujemo povezanost prehrane i zdravlja kao i štetnost industrijske rafinirane hrane, kemijskih aditiva i GMO namirnica. Radi se, dakle, o odbacivanju onih namirnica za koje danas sa sigurnošću možemo reći da su štetne za ljudsko zdravlje kao što su šećer, pšenično brašno, industrijska ulja i margarini te prerađevine koje ih sadrže. Nastojimo birati hranu u njenom prirodnom izvornom obliku, tj. biramo voće, povrće, meso, ribu, jaja, orašaste plodove, sjemenke i punomasne mliječne proizvode, te koliko je to moguće biramo hranu iz ekološkog ili barem domaćeg uzgoja kako bismo smanjili unos toksičnih pesticida, umjetnih gnojiva, hormona i sličnih kemikalija koje se dodaju u konvencionalnom masovnom uzgoju i proizvodnji.

Je li takvu prehranu moguće prilagoditi djeci i bebama i koja je idealna dob djeteta za prelazak na Paleo?

Naravno da je moguće, ako činimo nešto dobro za svoje zdravlje imamo još više razloga da to isto činimo za zdravlje svoje djece koja su tek u razvoju i kojima je još potrebnija nutritivno bogata prehrana. Idealno je već s nadohranom djeci početi davati pravu hranu, a ne prerađevine. Djeca mogu i trebaju jesti isto što i mi odrasli s tim da ćemo im naravno hranu usitniti, tj. prilagoditi njihovoj dobi.

Djetetova dohrana započinje uvođenjem žitarica u prehranu. Nakon rižinih pahuljica, na meniju će se uskoro naći i žitarice koje u svom sastavu imaju gluten. Što je tako kontroverzno u glutenu i zašto sve češće na policama s hranom pronalazimo proizvode s natpisom „bez glutena“?

Preporuka da se dohrana počne sa žitaricama nije dobra. One su vrlo problematična skupina namirnica, nedovoljnog nutritivnog sadržaja i prepune teško probavljivih komponenti i antinutrijenata. Cijela ta propaganda žitarica kao super zdrave hrane zapravo je vođena komercijalnim interesima, a ne brigom za ljudsko zdravlje. Danas imamo jako puno novih saznanja o štetnosti glutena. Osim što izaziva bolest celijakiju, smatra se da gluten izaziva ili okida preko 50 različitih bolesti od kojih su većina autoimunološke. Gluten je teško probavljivi protein iz pšenice (ali i nekih drugih žitarica), pa ga tako nalazimo u svim proizvodima od brašna žitarica. Razlog sve učestalijoj osjetljivosti na gluten je genetska modifikacija pšenice, dodavanje ekstra glutena u brašna i pekarske proizvode, prerano uvođenje glutena u prehranu te općenito sve veća konzumacija brašna i pekarskih proizvoda.

Budući da su djetetove potrebe ipak drugačije od naših, kojih i koliko žitarica ili kruha mu dnevno možemo ponuditi?

Naravno da možemo djeci ponuditi kruh, ali teško da u prodavaonicama i pekarama možemo kupiti zdrave vrste kruha. Stoljećima su naši preci i tradicionalni narodi širom svijeta znali da su žitarice problematična hrana i da se trebaju pravilno pripremiti prije konzumacije. To je podrazumijevalo natapanje, klijanje i fermentaciju zrnja i brašna te pripremu kruha od kiselog tijesta. Ovi postupci neutraliziraju teške komponente u žitaricama i obogaćuju njihov nutritivni sadržaj. Jedini zdravi kruh od brašna žitarica kojeg mogu preporučiti je domaći, pripremljen kod kuće, od organskog brašna raži, pira, ječma (ne preporučujem pšenicu) pripremljenog postupkom kiselog kvasanja.
Recept za kruh od kiselog tijesta dostupan je na blogu, odnosno ovdje.

Mlijeko je osnova prehrane malog djeteta, no sve je više alergične djece koja ga ne podnose, a javljaju se i razne intolerancije na životinjska mlijeka. Kakvo je mlijeko dobro za našu djecu?

Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza je zdrava namirnica, međutim industrijski procesirano, pasterizirano, homogenizirano mlijeko krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama, sojom i tretiraju hormonima – nije dobro. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet.

Mliječne instant kašice te slatke pahuljice djeci su omiljeni zajutrak ili večera. Jednako kao što je kruh namazan džemom ili kremasti kolač idealan desert. Kakve im zdravije alternative možemo pripremiti?

Domaći kruh od kiselog tijesta sa debelim slojem maslaca, kajmakom ili punomasnim vrhnjem, šalica domaćeg jogurta ili kefira, jaja na sve načine, špek… Ovo je nutritivno bogat doručak od kojeg će dijete pravilno rasti i razvijati se te izdržati dugi dan u školi. Od kupovnih žitnih pahuljica koje su pune šećera, a siromašne nutrijentima, dijete će biti gladno već sat vremena nakon doručka te će imati problema s koncentracijom i učenjem u školi.

Kako bi trebao izgledati idealan dnevni meni jednog školarca prema Paleo principima prehrane?

Doručak: jaja, špek i po potrebi kruh od kiselog tijesta. Užina: malo orašastih plodova (badema, oraha, lješnjaka) i voće. Ručak: juha, meso ili riba, povrće, sve pripremljeno na prirodnim zdravim mastima (svinjska mast, maslinovo ulje, maslac), a ne na industrijskim uljima i margarinu. Poslijepodnevna užina: jogurt ili kefir, domaći kolač pripremljen od zdravih sastojaka – jaja, maslaca, orašastih plodova, voća, meda… Večera: isto što i za ručak ili isto što i za doručak.

Budući da većina mališana voli slatke okuse, kojim se zdravijim alternativama poslužiti pri zaslađivanju jela?

Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost tj. pretjerana žudnja za šećerom i škrobom što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Ali svakako će domaći kolač pripremljen od pravih zdravih sastojaka biti bolji izbor od kupovnih slatkiša koji su nutritivno siromašni, a prepuni kemijskih aditiva. Za zaslađivanje se može koristiti med, biljka stevija i suho voće.

U svojim tekstovima zastupate ljekovitost kokosovog ulja, kao i ulja jetre bakalara. Koji bi se dodaci prehrani trebali naći na djetetovu jelovniku i koliko često?

Ulje jetre bakalara bogato je vitaminima A i D te masnim kiselinama EPA i DHA (omega 3) koje ne dobivamo dovoljno iz hrane pa je ovo svakako koristan dodatak prehrani djece u razvoju, kao i trudnica (preporučam fermentirano ulje jetre bakalara dobiveno tradicionalnim postupkom bez zagrijavanja kao što je Green Pasture). Kokosovo ulje je ljekovito, jača imunitet i preporučljivo je za svakodnevnu konzumaciju kao dodatak jelima.

Topli kakao, griz na mlijeku, bijela ječmena kava ili žganci s jogurtom, svevremena su i djeci omiljena jela. Koliko je na Paleo prehrani moguće sačuvati tradicionalan stil kuhanja bez pretjeranog prelaska na egzotične i nepoznate namirnice koje se danas žestoko promoviraju kao zdrave i skupo naplaćuju?

Nema nikakve potrebe nabavljati egzotične skupe namirnice (osim možda kokosovog ulja, ali to nije obavezno). Sve što nam treba naći ćemo u podneblju u kojem živimo, hrana uzgojena lokalno i sezonski je najzdravija. Paleo stil upravo znači tradicionalno kuhanje s možda nekih sitnim preinakama ovisno o zdravstvenom stanju i potrebama. Žganci s jogurtom ostaju žganci s jogurtom, ako je jogurt domaći, onda još bolje. Topli kakao je odličan ako ga sami napravimo od pravog domaćeg mlijeka u koje dodamo pravi nezaslađeni kakao i neki prirodan zaslađivač. Umjesto griza (koji je pšenica) možemo skuhati zobenu kašicu. Ja svojoj djeci u nju dodam po jedan žumanjak i žlicu maslaca kako bi obrok bio hranjiviji. Šato (zavajon) je također omiljena dječja poslastica, samo ga ne trebamo (iz navike) natrpavati šećerom, dovoljno je staviti malo šećera ili meda.

Više informacija o Paleo prehrani pronađite na blogu Istine i laži o hrani.

Anita Šupe izdala je i istoimenu knjigu – Istine i laži o hrani te knjigu korisnih recepata i savjeta kako Paleo prehranu uvesti u vlastitu kuhinju na najbolji način – Prva hrvatska LCHF kuharica.

Razgovarala Jelena Pervan za Klinfo.hr


nedjelja, 10. kolovoza 2014.

Seljački Retreat i radionica pečenja zdravog kruha

Seljački Retreat 29.-31. kolovoz 2014., Bilice na Prokljanskom jezeru, pokraj Šibenika 

Radionica pečenja zdravog kruha, seoski odmor, vježbe i meditacije u prirodi, predavanje 


1. Kruh bez glutena i žitarica 

Ovaj ukusni kruh odličan je za sve osobe koje su osjetljive na gluten, te za osobe koje imaju bilo koju kroničnu upalu (vaginalne upale, reumatoidni artritis, Hashimotov tireoiditis, stalne bolove u trbuhu, migrene, vitiligo, dermatitis i ostale kožne promjene…). 

Simptomi intolerancije na gluten koje možda imate, a niste znali su: glavobolje/migrene, kronični umor, umor u mišićima, nesklonost vježbanju, napuhnutost, plinovi, bolovi i grčevi u trbuhu, proljevi ili naizmjenično proljevi s tvrdom stolicom, emocionalni problemi, razdražljivost, promjene raspoloženja, vrtoglavica, problemi s ravnotežom, hladni udovi, trnci u rukama i nogama, kožni problemi, dermatitis. 

Ovaj kruh se radi od mljevenih orašastih plodova (bademi, orasi, lješnjaci..), sjemenki (lanene sjemenke, bučine, suncokretove...) i kokosovog brašna. 


2. Starinski kruh od kiselog tijesta 

Kruh kojeg ćete zavoljeti, jer je zdrav i ukusan. Radi se bez kvasca i odličan je upravo za osobe koje pate od kroničnih infekcija (npr vaginalna kandidijaza), koji imaju ozbiljne bolesti (karcinomi) te kod osoba koje imaju znatno smanjen imunitet, jer obični kruh s kvascem dodatno pogoršava njihovo stanje. 

Starinski kruh diže se prirodnom fermentacijom, na način da se napravi tzv starter od brašna (mi ćemo raditi s raženim kvalitetnim brašnom) i vode, te se ostavljanjem tijesta što duže na sobnoj temperaturi (a može i u frižideru) dobiva učinak kvasanja (dizanja) kruha. 

Ovaj prirodni proces je dobar (bolji!) i zbog toga što se na ovaj način razgrađuju teške komponente iz žitarica, a to je gluten, fitinska kiselina (koja smanjuje apsorpciju važnih minerala poput magnezija!) i inhibitori enzima (a enzimi su nam neophodni za zdravu probavu). 


PROGRAM:


PETAK, 29.08.14. 

Dolazak iza 15 sati
Popodne - kupanje na jezeru
19.00 stretching u prirodi
19.45 meditacija
21.00 priprema kruha od kiselog tijesta (starter) za sutra 

SUBOTA, 30.08.14. 

8.15 premiješanje kruha (startera)
8.30 jogging joga po stazi do jezera
9.15 jutarnje plivanje
9.30 seljački doručak na plazi
12.00 pečenje starinskog kruha od kiselog tijesta
16.00 predavanje/razgovor o glutenu, upaljenim crijevima, tegobama koje izaziva te kako to riješiti, individualna pitanja
19.00 meditacija na plaži 

NEDJELJA, 31.08.14. 

8.30 vježbe disanja
10.00 pečenje kruha bez glutena i žitarica (peći ćemo kruh od badema, sezama, zrnatog sira, jaja)
11.30 pečenje kruha bez glutena i žitarica (peći ćemo kruh od badema i mrkve)
14.00 poklon
Odlazak

============================================================
Voditelji: Meri Bura - holistički liječnik i Anita Šupe - nutricionist
Datum i mjesto: vikend 29.-31.08.14., Bilice pokraj Šibenika
Cijena: 450 kn
Akontacija prije tečaja: 150 kn
Uplatiti na račun: HR0623600001101874187 - Mulier d.o.o., Petrinjska 83, Zagreb

Smještaj: Smještaj se može dobiti po nižim cijenama od max 100kn/noć, za polaznike koji rezerviraju što prije. Pogledati i http://www.opcina-bilice.hr/index.php/bilice/turizam-i-ugostiteljstvo/smjestaj

Informacije i rezervacije: 099 21 54 170 ili mulier@mulier.hr

Dodatna ponuda, nakon rezervacije termina, uz nadoplatu (s popustom od 50% za polaznike ovog tečaja):

  • Holistička konzultacija s dr Meri Bura 
  • Nutricionistička konzultacija s Anitom Šupe 
  • Masaža (dio tijela, cijelo tijelo) 


Copyright © Mulier 2014

ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

Ljetna akcija - popust na kupnju knjiga

Dragi svi,

Od 01.07. - 15.08. odobravamo ljetni popust na kupnju knjiga:

Istine i laži o hrani 109,00 kn (red. cijena 129,00 kn)

Prva hrvatska LCHF kuharica 199,00 kn (red. cijena 219,00 kn)

Obje knjige, s dodatnim popustom 298,00 kn (redovna cijena 348,00) - uštedite 50 kn kupnjom dvije knjige.

Kupnjom u iznosu preko 500,00 kn ostvarujete dodatnu uštedu - ne plaćate trošak dostave.

Narudžbe na e-mail lchf.kuharica@gmail.com 

Lijepo i ugodno ljeto vam zelim  
Anita




četvrtak, 26. lipnja 2014.

Idealna tjelesna težina - još jedan mit


Desetljećima smo od strane medija bombardirani propagandom mršavljenja, kao što smo bombardirani drugim prehrambenim i inim mitovima, pa sve više djevojaka normalne tjelesne težine misle da i one trebaju gubiti na težini. Sa TV-a, časopisa i interneta neprestano nas zaskaču reklame za izgladnjujuće dijete, razne tablete, praškove i druge kemikalije koje će nam napuniti želudac tako da u njemu ne bude mjesta za hranu. Ova propaganda je sve brutalnija, pa najnovije reklame na internetu kažu ”ta i ta poznata osoba UŽASNO mršava, saznaj kako”. Radi se o reklami za neki prašak za mršavljenje koji ubija apetit, od kojeg se postaje ”užasno” mršava. Odavno nam nije dovoljno imati ”normalnu” tjelesnu težinu, već bismo sve bile ”vitke”, ali sad ni to nije dovoljno, već bismo trebale biti ”užasno mršave”. Preparati za mršavljenje, osim što su užasno skupi i čisto bacanje novaca, nemaju apsolutno nikakvog efekta na mršavljenje. No najgore od svega je što su mnogi od tih preparata izuzetno štetni za zdravlje.

Ali razmislimo malo, tko je postavio referentne vrijednosti za ”idealnu tjelesnu težinu” i otkud nam uopće ideja da sve moramo biti mršavice? Ovaj iskrivljeni ideal ženske ljepote lansirala je modna industrija koja preferira dječačku ljepotu i ravna tijela bez ženskih oblina. Ljepotice u časopisima su brutalno fotošopirane da bi nama izgledale privlačne a u stvarnosti su i one pune celulita, strija, bora i obješene kože. Nije li vrijeme da prestanemo biti robovi industrije i medija i prihvatimo svoja tijela? Svi smo različite tjelesne građe, sitnije ili krupnije, onakve kakve nas je priroda stvorila. Ima li smisla provesti cijeli život u nastojanju da budemo netko drugi (mršaviji)? ”Samo da smršavim 3-5-7 kg, tada ću biti lijepa i sretna” – zvuči poznato? Vjerujte, osoba koja sebe ne voli nikad neće biti sretna, ni sa 3, ni sa 5, ni sa 7 kg manje. Nijedna dijeta ne može riješiti nedostatak samopoštovanja i nedostatak ljubavi prema sebi, nisu li nam za to dokaz mnogi primjeri ljepotica i ljepotana iz svijeta poznatih, koji su usprkos savršenom izgledu ipak nesretne i neispunjene osobe?

Nerealno nastojanje da smršavimo (da budemo netko drugi) zapravo ima veze s nedostakom ljubavi prema sebi, s duboko ukorijenjenim osjećajem da nismo dovoljno dobre, lijepe, vrijedne i da ne zaslužujemo ljubav, poštovanje i prihvaćanje okoline. Mislimo da ako smršavimo, tek tada ćemo zaslužiti ljubav. Možda smo krivo naučeni u djetinjstvu, da se ljubav mora ”zaslužiti”, da moramo nešto ”učiniti” da bismo bili voljeni i prihvaćeni. No svi obrasci ponašanja i razmišljanja se mogu mijenjati i sada kao odrasle osobe trebamo shvatiti da smo vrijedna ljudska bića i da zaslužujemo ljubav i poštovanje samim svojim postojanjem, te da kilogrami i izgled s time nemaju nikakve veze. Ali sve počinje od nas samih. Ne mogu nas drugi voljeti ako sami sebe ne volimo. Ne mogu nas drugi poštovati ako sami sebe ne poštujemo. Ako mrzite odraz vlastitog tijela u ogledalu i vidite sebe kao ”ružnu, nezgrapnu, debelu” zapravo sve što poduzimate je kažnjavanje sebe same, a to ne može dati nikakve pozitivne rezultate. Neke se djevojke izgladnjuju a druge prejedaju. Neke se ubijaju pretjeranim treninzima. I jedno i drugo i treće znak je nedostatka ljubavi prema sebi, osjećaja da nismo dovoljno dobre takve kakve jesmo, radi čega se kažnjavamo, bilo gladovanjem ili prejedanjem ili prekomjernim treninzima.

Znate li da osim prehranom, svoje tijelo također oblikujemo i svojim životnim stavom, odnosno svojim mislima, vjerovanjima i emocijama? Ovome se ne treba čuditi, jer je to nauka dokazala na razne načine. Bruce Lipton, celularni biolog, objašnjava u svom bestselleru Biologija vjerovanja, kako naše misli djeluju na stanice tijela. Gregg Braden, autor bestsellera Božanska Matrica objašnjava kroz kvantnu fiziku kako mislima djelujemo na materiju. U medicini je priznat placebo efekat, tj dokazano je izlječenje kod pacijenata koji su vjerovali da su dobili lijek a u stvari su dobili samo šećerne tabletice. Također je priznat i nocebo efekat, tj kad ne dolazi do izlječenja ili dolazi do pogoršanja bolesti iz razloga što pacijent ne vjeruje u izlječenje, tj više vjeruje u bolest nego u zdravlje. Prema zakonu privlačnosti, kojeg mnogi autori tumače na različite načine, slično privlači slično, tj svojim mislima privlačimo sve ono što je na istoj frekvenciji s tim istim mislima. Ako mislimo na debljinu, privlačimo debljinu, ako mislimo kako smo nezadovoljne svojim tijelom, privlačimo još više nezadovoljstva svojim tijelom itd.

Dakle, ako zaista i realno imate višak kilograma, lakše ćete smršaviti uz pozitivan životni stav i naravno LCHF prehranu. Ali ako ste normalne tjelesne težine, ne zagorčavajte sebi život nastojanjem da smršavite 3, 5 ili 7 kg jer to što vi mislite da je višak, zapravo nije višak. Zašto nemamo povjerenja u prirodu, pa valjda priroda zna zašto je u žensko tijelo stavila određenu količinu masnog tkiva, više nego u muškarce. Masno tkivo trebamo radi zdravlja, plodnosti, hormona. Premršave žene gube menstruaciju, ne mogu rađati djecu, da li je to nešto čemu treba težiti? Zato drage pripadnice ljepšeg spola, prestanite tražiti nedostatke na svom tijelu i fokusirajte se na prednosti i svoje lijepe, pozitivne strane. Onog momenta kad prihvatite i zavolite svoje tijelo - sve se mijenja, ono će čak postati ljepše a možda i vitkije (ako zaista postoji višak kilograma). Žena koju prepoznajete na slici smatra se jednom od najljepših žena svih vremena. Ona ima celulit, masno tkivo na trbuhu, bokovima, bedrima i stražnjici… I predivna je. Kao što ste i vi sve predivne. I zato, dajte sebi jedan veliki topli zagrljaj i budite zahvalne za svoje tijelo i dobro zdravlje.


ponedjeljak, 16. lipnja 2014.

Promocija knjige u Novom Sadu i Beogradu

Dragi svi,

Zadovoljstvo mi je da vas mogu pozvati na promociju knjige Istine i laži o hrani, u organizaciji Psihopolisa iz Novog Sada


Novi Sad:
Četvrtak, 19.06. u 20 h
Radio kafe 021, Svetozara Miletića 45
Osim mene učestvuje dr Zoran Milivojević, psihoterapeut i stručni direktor Psihopolisa 


Beograd
Petak, 20.06. u 20 h
Mikser House, Karađorđeva 46
Osim mene učestvuje Maja Petrović, autorica bloga Vitki gurman

Od kada sam na LCHF načinu ishrane, imam doživljaj da sam sam sebi spasao život.
I to bez mučnog gladovanja i fizičkih vežbi.

Zoran Milivojević, psihoterapeut

Beogradska promocija - event na Facebooku 

Vidimo se, Anita 


subota, 14. lipnja 2014.

Rat protiv masti je izgubljen – priznaje ugledni magazin TIME koji je službeno započeo rat prije 30 godina

1984

2014
U ožujku 1984. godine, na naslovnici uglednog američkog magazina Time osvanulo je poznato tužno lice načinjeno od jaja i slanine s naslovom: Cholesterol, and Now the Bad NewsKolesterol, sada loše vijesti. Unutar časopisa, tekst je započeo rečenicom: Cholesterol is proved deadly, and our diet may never be the sameKolesterol je dokazano smrtonosan i naša prehrana vjerojatno više nikad neće biti ista.

Ovom objavom službeno je započeo 30-togodišnji rat protiv masti. Nove prehrambene smjernice, službeno prihvaćene u svim naprednim zemljama, preporučile su smanjeni unos masnoća iz mesa, jaja i mliječnih proizvoda, te povećan unos rafiniranih ugljikohidrata te industrijskih ulja i margarina.

Tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesiranih masti životinjskog porijeka, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, ”light” i zamjenskim proizvodima.

Danas su očite posljedice ovog poremećaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 30 godina dogodila se epidemija debljine, srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunoloških bolesti i raka.

No zadnjih 10-tak godina dostupna su nam nova saznanja. Sve je veći broj liječnika, znanstvenika i stručnjaka raznih profila koji se angažiraju kako bi nas informirali da je strah od masnoća i kolesterola bio neosnovan. Ova struja pretvorila se u cijeli jedan globalni pokret koji se širi po mnogim zemljama svijeta. LCHF, Paleo, Primal… radi se o povratku izvornoj prehrani, povratku prirodnih neprocesiranih masti u našu prehranu i odbacivanju industrijskih prerađevina. O svemu tome čitate zadnje četiri godine na ovom blogu.

Situacija se zakuhava i približava svom vrhuncu. Prije par mjeseci, u ožujku ove godine, znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate Meta analize, tj znanstvenog pregleda 72 studije na preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkraće rečeno, ova meta analiza NE NALAZI VEZU između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije kaže ”Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.”

Zašto danas ovaj post? Zato što smo svi mi koji se trudimo i rušimo ove prehrambene mitove i zablude, doživjeli zadovoljštinu kad je na naslovnici najnovijeg broja uglednog TIME magazina (istog onog koji je objavio rat mastima) osvanula slika maslaca s naslovom: Eat Butter. Scientists labeled fat the enemy. Why they were wrong.Jedite maslac. Naučnici su označili masti kao neprijatelja. Zašto su bili u krivu. Unutar časopisa je opsežni članak Bryana Walsha Ending the War on Fat kojeg možete pročitati u cijelosti na engleskom, a ja se nadam da će se javiti neki dobrovoljac da ga prevede jer ovo je povijesni tekst.

Tako i ja danas slavim pobjedu i potvrdu mog rada u zadnje 4 godine. Osjećaj je dobar.

Rat naravno još nije gotov. Previše je komercijalnih interesa u pitanju, velike industrije, veliki profiti, veliki moćnici koji svim tim upravljaju, nemamo mi ni približnu sliku kako to sve izgleda… Ali promjena paradigme definitivno je u toku. I baš kako sam napisala u knjizi Istine i laži o hrani prije dvije godine: Prehrambena revolucija je započela i više se ne može zaustaviti! 


subota, 7. lipnja 2014.

Disbioza crijevne flore i sindrom propusnih crijeva - uzrok sve većem broju bolesti


”Sve bolesti počinju u crijevima” tvrdio je još i Hipokrat, ali trebalo je proći 2.500 godina da bi i nauka napokon počela prihvaćati da su zdrava crijeva zaista ključ cjelokupnog zdravlja. Iako se o ovoj temi vjerojatno još ne razgovara u većini liječničkih ordinacija, malo istraživanja literature i interneta pokazuje da sve veći broj svjetskih stručnjaka smatra da bi zdravlje crijeva trebalo postati jedan od najvažnijih medicinskih ciljeva današnjice.


Crijevna flora – nevidljivi mikro svijet


U našem probavnom sistemu živi jedna cijela kolonija mikroorganizama – u prosjeku 1,5 – 2 kg bakterija s kojima živimo u simbiotskoj vezi. Ima ih 10 puta više nego što ima stanica u našem tijelu, i to preko 400 različitih vrsta. Ovaj mikrosvijet nije tek neka kaotična masa, već dobro organizirano društvo u kojem svaka vrsta ima svoju ulogu, gdje neke vrste dominiraju i kontroliraju druge. Ove naše domaće bakterije obavljaju tako važne funkcije u našem tijelu, da vjerojatno ne bismo preživjeli kad bi nam crijeva bila sterilna.

Najvažnija i kod zdravih osoba najbrojnija grupa mikroorganizama naziva se esencijalna ili korisna flora i čine je Bifidobacteria, Laktobacteria, Propinobacteria, fiziološke vrste E. Coli, Peptostreptococci, Enterococci i mnogi drugi. Sastavni dio normalne crijevne flore je i tzv. oportunistička flora koji sačinjavaju Bacteroidi, Peptococci, Staphylococci, Clostridia, Yeasts - gljivice, Enterobacteria i mnogi drugi. Kod zdravih osoba je broj ovih mikroorganizama ograničen i pod kontrolom korisne flore, ali ako nisu pod kontrolom, odnosno ako se prekomjerno razmnože ovi mikroorganizmi mogu izazvati bolesti. Razni mikroorganzimi koje unosimo kroz hranu i piće nazivaju se tranzitna flora. Ako su crijeva zaštićena korisnom florom, tranzitni mikroorganizmi ne mogu učiniti štetu, ali ako je crijevna flora poremećena, i ove bakterije mogu izazvati bolesti.

Naša su crijeva zapravo filter ili barijera, koja štiti da štetne tvari koje unosimo iz vanjskog svijeta ne bi mogle prodrijeti unutar organizma (u krvotok) i upravo debeli sloj ”domaćih” bakterija (korisne crijevne flore) oblaže crijevnu stijenku i štiti nas od vanjskih uljeza – bakterija, toksina, kemikalija, parazita i neprobavljene hrane.

Osim što fizički štite, korisne bakterije imaju i mnoge druge važne uloge:

  • Proizvode niz supstanci koje djeluju antibiotski, antiviralno i antifugalno
  • Aktiviraju imunološki sistem protiv ”napadača”
  • Neutraliziraju toksine iz hrane i toksine koje proizvode mikroorganizmi
  • Neutraliziraju teške metale, deaktiviraju kancerogene supstance
  • Sudjeluju u probavi hrane i apsorpciji hranjivih tvari
  • Održavaju zdravlje stanica crijevne stijenke - crijevnog epitela

Kad je crijevna flora ugrožena, dolazi do neuhranjenosti stanica i oštećenja crijevnog zida - crijevne stijenke. Smanjuje se apsorpcija hranjivih tvari u tijelo, pa dolazi do nedostatka nutrijenata, a loše bakterije probijaju se u crijevni zid i uzrokuju upalna stanja crijeva.

Tvrdnja da smo ono što jedemo samo je djelomično točna; zapravo smo ono što apsorbiramo, a normalna razgradnja i apsorpcija hrane nemoguća je bez zdrave crijevne flore. Crijevna flora probavlja proteine, fermentira ugljikohidrate, razlaže masti i vlakna, te proizvodi transportere koji nose hranjive tvari, minerale, vitamine i vodu kroz zid crijeva u krvotok. Ako je sastav crijevne flore loš, enterociti - stanice crijevnog zida ne proizvode potrebne enzime za razgradnju hrane.

Bez zdrave crijevne flore ne možemo probavljati pšenični protein gluten (ali ni druge slične proteine iz drugih žitarica i mahunarki) i kazein (mlječni protein). Prvi dio probave proteina odvija se u želucu ali konačna razgradnja u crijevima, pa nepotpuno razgrađeni proteini iz mlijeka i pšenice ulaze u krvotok i izazivaju mnoge zdravstvene probleme. Bez korisnih bakterija ne možemo probaviti dijetalna vlakna (iz mnogih vrsta voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, žitarica). Dobre bakterije hrane se vlaknima i proizvode niz hranjivih tvari za zdrav crijevni zid i za apsorpciju toksina, ali ako prevladavaju loše bakterije one hraneći se vlaknima proizvode gasove, toksine i dovode do upalnih procesa. Bez dobre crijevne flore ne možemo probaviti niti mliječni šećer laktozu iz mlijeka i mliječnih proizvoda, pa je sada jasnije zašto tako veliki broj ljudi ima problema s mliječnim proizvodima.

Korisne bakterije u našim crijevima proizvode vitamine K, B1, B2, B3, B6 i B12 i aminokiseline, pa tako osiguravaju neprestani protok  vitamina topivih u vodi i aminokiselina, čak i kad je količina i vrsta hrane ograničena. Kod osoba sa lošom crijevnom florom prisutan je višestruki nedostatak nutrijenata, što naravno uzrokuje mnoge bolesti. Ovo se ne može liječiti suplementima, već treba ciljati na ozdravljenje crijevne flore.

Osim za razgradnju hrane i pravilnu apsorpciju nutrijenata, crijevna flora igra i vrlo veliku ulogu za naš imunološki sustav. Kaže se da je 80% imuniteta u crijevima. Esencijalne korisne bakterije igraju ulogu u stvaranju važnih dijelova imunološkog sustava - limfocita i imunoglobulina. Zid zdravog crijeva prepun je limfocita, dok je kod osoba sa oštećenom crijevnom florom taj broj daleko manji. Limfociti proizvode imunoglobuline koji uništavaju ili deaktiviraju napadače – bakterije, viruse, gljivice i parazite. Zdrava crijevna flora neophodna je i za pravilan rad drugih stanica imunološkog sustava - neutrofila i makrofaga koji uništavaju viruse, bakterije, njihov otpad i toksine koje proizvode.


Disbioza ili disbalans crijevne flore


Zbog svih ovih važnih uloga zdrave crijevne flore, neophodno je da ovaj mikro svijet održavamo zdravim ali u modernom vremenu, uz modernu prehranu i način života, ovo postaje skoro nemoguće. Sve je učestalija disbioza ili disbalans crijevne flore – loš sastav crijevne flore, nedostatak korisnih sojeva bakterija, radi čega dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija i gljivica i poremećaja svih gore navedenih zdravih tjelesnih funkcija.

Crijevnu floru uništavaju:
  • Antibiotici i drugi lijekovi
  • Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima
  • Toksini iz prehrane kao gluten i industrijska ulja
  • Stres, oboljenja
  • Starost, fizički napori i izlaganje toksinima

Prekomjerno korištenje antibiotika, koji se rutinski prepisuju, uništava i korisne bakterije u crijevima. Tada lako dolazi do razmnožavanja loših sojeva bakterija, virusa i gljivica i njihovog pretvaranja u patogeni oblik, što izaziva bolesti i poremećaje. Čest je slučaj da se antibiotici prepisuju za viroze što je potpuno bespotrebno jer na virus se ne može djelovati antibiotikom. U slučajevima kad se stvarno moraju uzeti antibiotici, uz njihovu upotrebu mora se napraviti intervencija za obnavljanje crijevne flore, ali nažalost o tome nas nitko ne upozorava. Potrebno je i do 6 mjeseci kako bi se obnovila zdrava crijevna flora, i to ako nešto poduzmemo. Prvo, kad se uzimaju antibiotici, moraju se uzeti i probiotici, kako oni u tabletama, tako i prirodni - najbolji je domaći kefir. Drugo, kad uzimamo antibiotike i dugo vremena nakon toga, ne smijemo jesti šećer i škrob, jer kad poubijamo korisne sojeve bakterija, gljivice se prekomjerno razmnožavaju još više kad ih hranimo šećerom i škrobom. I drugi lijekovi uništavaju crijevnu floru: analgetici, steroidi i kontracepcijska sredstva. Tablete za spavanje, tablete protiv kiseline i mnogi drugi lijekovi štete probavnom i imunološkom sustavu na druge načine.

Drugi najveći razlog disbalansa crijevne flore je moderna prehrana koja se zasniva na pogodnosti a ne na hranjivosti. Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima (kruh, tjestenine, biskviti, kolači, žitne prerađevine) potiče razmnožavanje gljivica, naročito Candide, ali i Streptococci, Staphylococci, gljivice Clostridia, te pogoduje naseljavanju parazita u crijevima.


Sindrom propusnih crijeva


Kad nisu pod kontrolom korisnih ”prijateljskih” bakterija, oportunistički sojevi bakterija i gljivica dopiru do crijevnog zida, narušavaju njegovu cjelovitost i čine ga propusnim. Crijeva su filter kroz koji u krvotok smiju proći samo osnovne molekule nutrijenata, a sindrom propusnih crijeva znači da su se pukotine na crijevnom zidu proširile i propuštaju u krvotok ono što tamo ne bi smjelo doći: viruse, bakterije, gljivice i njihove toksine, te nerazgrađene komponente hrane. Nepotpuno razgrađeni dijelovi hrane ulaze u krvotok gdje ih imunološki sistem prepoznaje kao strano tijelo i napada ih, pa tako dolazi do alergija, intolerancije na hranu i autoimunoloških bolesti.

Popularni testovi intolerancije su skupi a ne daju pravo rješenje, jer kad imate propusna crijeva, možete reagirati na bilo koju namirnicu i nije rješenje izbaciti sve one namirnice koje test pokaže, već treba iscijeliti crijevnu stijenku i izgraditi normalnu crijevnu floru pa će intolerancije i većina alergija proći.


Gluten – još više problema


Nepotpuno razgrađeni proteini gluten (iz pšenice) i kazein (iz mlijeka) zbog nezdrave crijevne flore u obliku peptida gluteomorfina i kazeomorfina, kroz propusna crijeva ulaze u krvotok gdje imaju djelovanje kao opijati i izazivaju ovisnost. Zato često osjećamo jaku žudnju upravo za onom hranom koja nam najviše smeta.

Gluten potiče proizvodnju zonulina, supstance koja pridonosi propusnosti crijeva i potiče stvaranje antitijela koja dovode do autoimunoloških bolesti. Kod mnogih autoimunoloških bolesti mogu se izmjeriti visoke doze zonulina i otkriti propusna crijeva. Gluten također potiče proizvodnju proupalnih citokina, kemijskih spojeva koji oštećuju stanice, te uzrokuje promjene u proizvodnji neurotransmitera - serotonina, dopamina, histamina.

Necelijakijska osjetljivost na gluten zapravo je vrlo učestala i bez da ljudi to znaju. Tako je iz više razloga: gluten je sam po sebi teško probavljiv protein, a zbog genetske modifikacije i izmjene kromosoma postao je još puno veći problem. Uz to ga i prekomjerno konzumiramo jer industrija dodaje gluten u brašna i peciva kako bi se ljepše dizala i bila primamljivija. Povrh svega, većina ljudi jede pšenične proizvode u sklopu svakog obroka, čak i 5-6 puta dnevno.

Zbog svih ovih mehanizma, nije teško shvatiti zašto istraživanja povezuju preko 50 bolesti s nepodnošenjem glutena. Ovo je dovoljno razloga da u slučaju bilo koje autoimunološke bolesti prvi korak bude izbacivanje pšenice i glutena, a najbolje svih žitarica, jer osjetljivi na gluten najčešće reagiraju i na druge slične proteine kojih ima na stotine u drugim žitaricama i mahunarkama.


Veza između crijeva i mozga


Crijevna flora je nasljedna. Bebe se rađaju sa sterilnim crijevima i nasljeđuju majčinu crijevnu floru koja je ista i u rodnici, i sad imamo generacije modernih majki koje su uništile svoju crijevnu floru s antibioticima, kontracepcijskim sredstvima, prehranom i stresom, koje prenose svoju lošu crijevnu floru na djecu što dovodi do razvoja mnogih zdravstvenih poremećaja. Dugo dojenje pomaže izgradnji zdrave crijevne flore, pa je i to jedan od bitnih razloga zašto djecu treba dojiti što duže.

Doktorica Natasha Campbell McBride, autorica knjige GAPS: Gut and Psychology Syndrome otkriva vezu između crijeva i mozga. Toksini  koje ispuštaju oportunistički sojevi bakterija i gljivica kroz propusna crijeva ulaze u krvotok i nesmetano cirkuliraju tijelom. Tako dopiru i do mozga gdje mogu uzrokovati brojne poremećaje. Gljivice, najčešće Candida, trebaju glukozu (iz šećera i škroba) za hranu. Kod zdravih crijeva glukoza se pretvara u mliječnu kiselinu, vodu i energiju, ali Candida probavlja glukozu alkoholnom fermentacijom gdje se glukoza pretvara u alkohol i acetaldehid koji krvotokom dolaze do mozga i vrlo su štetni za djecu u razvoju. Alkohol može proći i kroz posteljicu i doći do fetusa. 

Dr McBride smatra da zbog toksina, koji kod disbalansa crijevne flore i propusnih crijeva slobodno cikruliraju tijelom, dolazi do razvoja bolesti kao što su atopijski dermatitis, astma, alergije, poremećaji koncentracije i učenja kod djece (npr ADHD, ADD, disleksija), razni psihološki problemi i hiperaktivnost.


Zaključak


Disbalans crijevne flore, propusna crijeva i osjetljivost na gluten mogu biti uzrok mnogih bolesti:
  • Atopijski dermatitis (ekcem), astma, alergije, intolerancija hrane
  • Kronične upalne crijevne bolesti - Crohn, ulcerozni kolitis, IBS - iritabilni kolon
  • Anemija i mnoge druge bolesti i poremećaji nastali zbog nedostatka nutrijenata
  • Autoimunološke bolesti: celijakija, dijabetes tip 1, hashimoto, psorijaza, reumatoidni artritis
  • Neurološke bolesti: depresija, bipolarni poremećaj, schizofrenija, migrenske glavobolje
  • Poremećaji koncentracije i učenja kod djece, ADHD, ADD, dileksija, dispraksija, autizam


Što se može učiniti

  • Eliminirati hranu koja djeluje iritirajuće
  • Smanjiti inflamaciju - upalu
  • Zacijeliti i ozdraviti crijevnu stijenku
  • Izgraditi normalnu i zdravu crijevnu floru
  • Glavni faktori - promjena prehrane, vrijeme i strpljenje


Hrana koja iritira
  • Gluten, pšenica i žitarice općenito
  • Mahunarke
  • Mliječni proizvodi (osim maslaca i domaćeg kefira)
  • Industrijska ulja i margarini
  • Šećer
  • Industrijske prerađevine
  • To mogu biti i FODMAP ugljikohidrati (Fruktoza, Oligosaharidi, Disaharidi, Monosaharidi i Polioli) koji se nalaze u mnogih biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama. To su ugljikohidrati koji se ne mogu pravilno probaviti već fermentiraju u crijevima i hrane bakterije, što dovodi do stvaranja gasova u crijevima. To može izazvati jaku bol, nadimanje, i poremećenu probavu – zatvor ili proljev, što pogoršava stanje kod upaljenih crijeva i loše crijevne flore. (Na internetu se može naći popis namirnica koje sadrže FODMAP ugljikohidrate).


Hrana koja liječi
  • Namirnice koje djeluju antinflamatorno: riba, maslinovo ulje, češnjak i druge vrste luka, tamno plavo bobičasto voće (borovnica, kupina, ribiz), kurkuma, đumbir.
  • Temeljac ili juha od kostiju sadrži mnoge komponente koje pomažu u obnavljanju stanica crijevne stijenke i njenom zacjeljivanju.
  • Domaći kefir – fermentirani mlječni proizvod nezaobilazan je za izgradnju zdrave crijevne flore. Sadrži miljarde korisnih bakterija i to stotine različitih sojeva.
  • Mogle bi biti korisne namirnice bogate prebioticima (hrana za probiotike) kao što su inulin i ”otporni škrob”, npr čičoka i batat.

Pronađite svoj optimalan način prehrane u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem, potrebama i navikama. To može biti Paleo prehrana, Zelena kura, GAPS dijeta, Paleo autoimuni protokol ili nešto slično, prema principima LCHF - manje ugljikohidrata i više prirodnih zdravih masti, bez žitarica i industrijskih prerađevina. Bitno je da prehrana bude osmišljena tako da bude održiva na duže staze jer prestrogi režim uz osjećaj odricanja predstavlja rizik za brzo odustajanje.

Vrlo bitni faktori u svemu ovome, osim prehrane su: pozitivan stav, vrijeme, strpljenje, kontrola stresa, kvalitetan san, boravak u prirodi, životna radost. Prebacite fokus sa bolesti na zdravlje.

Budite zdravi!


Podijelite ovaj tekst

Copyright © 2010-2014 Anita Šupe. Zabranjeno korištenje objavljenih radova bez pristanka autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet liječnika.